Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva je 14.3.2024.g. održan Seminar na temu Otpornosti na kibernetičke prijetnje u EES-u. Koordinator organizacije Seminara je bio Goran Leci, član IO HO CIRED-a.
Odgovor na to pitanje kao i na teme koje dotiču kibernetičku sigurnost s naglaskom na sigurnost elektroenergetskog sustava na seminaru su predstavili stručnjaci iz vodećih tvrtki prezentirajući devet tema relevantnih za ovo kompleksno područje.
Interes za ove teme pokazale su mnoge hrvatske tvrtke čiji su predstavnici bili u velikom broju nazočni na Seminaru.
Hrvatski ogranak Međunarodne elektrodistribucijske konferencije (HO CIRED) organizirao je 14. svibnja 2024.g. u prostoru HEP-a Okrugli stol na temu „Mreža ODS-a i HOPS-a u uvjetima rasta OIE" (radni naslov:Kako platiti žice?)
Na okruglom stolu o ovoj važnoj temi sudjelovali su svi relevantni sudionici elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj. Za istim stolom su se našli članovi Uprave HEP-a, predstavnici HOPS-a, ODS-a i ostalih društava iz HEP grupe, čelnici nadležnog ministarstva, regulatora, državnih agencija, proizvođača električne energije, HGK, kao i investitori u obnovljive izvore energije. Skup je otvorio predsjednik CIRED-a Antun Marušić koji je u uvodnoj prezentaciji postavio ključna pitanja i teze zbog kojih je i organiziran okrugli stol. Također, prezentirao je i izabrana pozitivna iskustva europskih zemalja u upravljanju elektroenergetskom mrežom u uvjetima povećanog broja zahtjeva za priključenjem obnovljivih izvora energije. Iz tih prezentacija jasno je da bez izgradnje adekvatne mreže, OIE će imari ograničen doprinos.Nakon otvorene i pozitivne rasprave u kojoj su svoje poglede iznijeli regulator, investitori i operateri prijenosnog i distribucijskog sustava kao i nadležno ministarstvo načelno se mogu izvući sljedeći zaključci:
1. RH slijedi politiku EU, pa tako nastoji energetski sektor učiniti sve manje ovisnim o fosilnim gorivima, odnosno jačati proizvodnju iz obnovljivih izvora (i drugih neugljičnih tehnologija) iskazanu u trenutno važećim dokumentima (Strategija energetskog razvoja i NECP). U konačnici RH želi postati neto izvoznik električne energije.
2. Nužno je jačati ektroenergetsku prijenosnu i distribucijsku mrežu kako bi mogla prihvaćati ubrzan rast snage planiranih obnovljivih izvora i time omogućiti ispunjavanje ambicioznih ciljeva temeljenih na komparativnim prednostima koje realno Hrvatska ima. U tom smislu potrebno je optimirati upravljanje mrežom, kao i dograditi, zamjeniti i unaprijediti infrastrukturu.
3. Prioritet je izgradnja dodatnih 400 kV vodova jug-sjever, izgradnja dodatnih reverzibilnih HE, te omogućavanje priključenja dodatnih kapaciteta obnovljivih izvora energije, posebice na jugu Hrvatske.
4. Financiranje izgradnje osnovne prijenosne i distribucijske infrastrukture može se osigurati iz proračuna (ili raspoloživih fondova). Time se investitorima omogućuje izgradnja obnovljivih izvora uz konkurentnu cijenu MWh. Konkurentna, a ne poticajna cijena električne energije iz obnovljivih izvora je opravdano očekivanje i gospodarstva i kućanstava u RH što je i preduvjet za prelazak na električnu energiju kao dominantan oblik konzumirane energije.
5. Modele financiranja izgradnje infrastrukture potrebno je u tom duhu revidirati u što kraćem vremenu što je zadaća nadležnog regulatora.
6. Povećati uspješnost i skratiti vrijeme provedbe postupaka nabave, te ubrzati izgradnju infrastrukture (primjerice provedbom postupaka dinamičke nabave)
7. Revidirati ciljeve – NECP, MINGOR
Na kraju, svi su se sudionici složili da je potrebno više ovakvih razmjena mišljenja i međusobne komunikacije. U konačnici, sudionici su suglasni glede ciljeva, samo postoji različito razumjevanje kojim putem do njih doći.