O seizmičkoj sigurnosti NE Krško redovito je i sadržajno izvještavano tijekom protekle godine dana zagrebačko-banijskih potresa. Inženjerima kao i širokoj javnosti sigurno je interesantno što o tom aspektu najopasnijeg postrojenja u epicentralnom području nedavnih potresa kažu najkvalificiraniji slovenski stručnjaci za tu problematiku.

Prenosimo razgovor što ga je vodio novinar „Našeg stika“ Vladimir Habjan sa stručnjacima Uprave Republike Slovenije za nuklearnu sigurnost (URSJV) dr. Tomom Bajčarem, dipl. ing. strojarstva, višim savjetnkomi u području sigurnosnih analiza i mag. Đorđe Vojnovičem, dipl. ing. strojarstva, tajnikom i voditeljem Sektora nuklearne sigurnosti.

Tijekom nedavnog potresa izvršili ste izvanredni pregled NEK-a tijekom kojeg ste provjerili postupke poslije automatskog zaustavljanja. Koji je interval redovnih pregleda? Što znači izvanredni inspekcijski pregled?

Redoviti pregledi u NEK-u provode se praktički svaki tjedan, jasno je da nisu svi povezani sa seizmičkom sigurnošću. Seizmička sigurnost provjerava se tematskim pregledima koje se provode u prosjeku jednom u dvije godine, a izvanredni pregled se provodi u slučaju događaja u NEK-u. Događaji su različita značajnija odstupanja koja NEK mora prijaviti upravnom tijelu, poput zaustavljanja ili vanjskih događaja koji utječu na rad NEK-a (potresi, poplave ili kvarovi sigurnosno relevantne opreme). Svrha izvanrednog pregleda je utvrditi okolnosti i uzroke nastanka takvog događaja te korektivne mjere potrebne za sprečavanje takvih i sličnih događaja u budućnosti. U slučaju većih odstupanja važno je također provjeriti da je li elektrana pravilno pripremljena za ponovno pokretanje.

Tijekom posljednjeg potresa mediji su pisali da NEK može izdržati jake potrese. Tko o tome odlučuje i na koji način? Kakva ja gradnja da može izdržati tako velike zemljotrese?

Koliko snažan potres građevina mora podnijeti, određeno je zakonodavstvom koje projektant mora slijediti prilikom projektiranja takvog objekta. U slučaju nuklearnih postrojenja, poput NEK, slovensko zakonodavstvo zahtijeva da takav objekt mora podnijeti najjači očekivani potres koji bi se mogao dogoditi na području postrojenja jednom u 10.000 godina; to je oko 20 puta duže od zahtjeva za obične stambene zgrade. Treba imati na umu da se jači potresi rjeđe događaju (tj. Ima dulji period povratka) od slabijih potresa. Podaci o očekivanim potresima na određenom području rezultat su geoloških i seizmoloških istraživanja šireg područja utjecaja i ne samo lokacije već i poznatih potresa iz prošlosti koji su se dogodili na ovom širem području. Za zgrade posebno je važno znati intenzitet očekivanog potresa na na samoj lokaciji, koji se očituje u najvećim oscilacijama tla u takvom potresu. Na temelju toga moguće je utvrditi opterećenja koja građevina mora podnijeti tijekom potresa. Treba naglasiti da se ne radi samo o tome da građevina izdrži potres, nego ga trebaju izdržati svi dijelovi i sustavi neophodni za sigurno isključivanje elektrane, što zahtijeva dodatne proračune i pojačanje tih komponenata da budu u suglasju s konstrukcijskim promjenama. Pojedinosti protupotresne gradnje koja pruža dovoljnu otpornost na očekivane potrese, propisane su nizom domaćih i međunarodnih standarda koji su preneseni u naše zakonodavstvo (npr. Eurokodovima), kao i drugim standardima koji se odnose na projektiranje potresno otpornih nuklearnih postrojenja.

Što znači automatsko zaustavljanje elektrane u slučaju potresa? Što se tada događa u elektrani?

Sustav zaštite reaktora, koji se pokreće otkrivanjem abnormalnog rada ili odstupanja važnih pogonskih parametara, automatski zaustavlja reaktor, a time i parne turbine generatora električne energije. Sustav zaštite reaktora je skup upravljačkih i zapornih šipki koje pri određenim odstupanjima padaju u jezgru reaktora i zaustavljaju lančanu reakciju, čime se bitno smanjuje proizvodnja topline u jezgri ili reaktoru. To znači da se prekida cijepanje jezgri u reaktoru, a zaostala se toplina koja je rezultat radioaktivnog raspada u gorivu mora i dalje odvoditi. Ova se toplina odvodi automatski sustavom za hlađenje reaktora i djelovanjem operatora elektrane. Za održavanje osnovnih sigurnosnih funkcija, koje uključuju uklanjanje zaostale topline iz reaktora, potrebna je električna opskrba; ako ispadne vanjsko napajanje elektrane iz mreže ili je zaustavljen glavni generator elektrane koji se napaja parnom turbinom, sve potrebno napajanje nužnih sustava u NEK osigurava jedan od tri generatori na dizelski pogon.

U kojoj mjeri seizmička sigurnost utječe na odluku o mjestu nuklearne elektrane? Je li slično ili različito po državama?  

Seizmička aktivnost područja zasigurno igra važnu ulogu u odabiru mjesta izgradnje nuklearnog objekta zbog velike štete koju snažan potres može prouzročiti. Nuklearne elektrane veliki su projekti s vrlo visokim financijskim ulaganjima, pa je u interesu država ili investitora koji se odluče za izgradnju takvog objekta da pažljivo prouče geološke i seizmičke značajke šireg područja i u skladu s tim prilagode način gradnje. Ovo je općenito sličan postupak u cijelom svijetu, gdje se investitori oslanjaju na nacionalne i međunarodne stručne organizacije, kao i na preporuke i standarde organizacija za nuklearnu sigurnost, koji često uzimaju u obzir pouke iz prošlosti. S druge strane, drugi čimbenici kao što su dovoljna količina reaktorske rashladne tekućine, postojeća infrastruktura, klimatski uvjeti i slično također su važni pri odabiru lokacije. Stoga je uvijek potreban kompromis koji mora uzeti u obzir sve utjecajne čimbenike koji bi mogli ugroziti sigurnost buduće nuklearne elektrane. Pri tome ima veliku važnost sezmička gradnja, jer se tako kompenziraju seizmičke aktivnosti na tom području.

Nedavni potres nije baš preporuka za izgradnju JEK-a 2. Što mislite o tome?

Kao što je već objašnjeno, seizmičke značajke samo su jedan od važnih čimbenika u određivanju mjesta nuklearnog postrojenja. Činjenica je da se velik dio Slovenije nalazi na seizmički prilično aktivnom području. Važno je da se karakteristike šireg područja lokacije pravilno uzimaju u obzir u svim fazama izgradnje objekta od projektiranja, da se poštuju svi relevantni podaci i istraživanja te da se u slučaju mogućih dvojbi uzimaju dovoljne sigurnosne rezerve. Prosinački i prethodni potresi (ožujak, u Zagrebu) dokazuju da je postojeća elektrana izgrađena prema tim načelima i da može sigurno raditi čak i u vrlo jakim potresima odnosno da će se sigurno zaustaviti pri najjačim potresima. Potres nije bio neočekivan, jer se takvi, a također i jači potresi planiraju na ovom području, a nuklearna postrojenja mogu izdržati puno jače potrese. Razvoj znanosti, opseg istraživanja i metode korištene na ovom polju postigli su značajan napredak u desetljećima otkako su provedena geološka i seizmička istraživanja za postojeću NE Krško.

Pitanje seizmičke opasnosti lokacije NEK privuklo je od 1990-ih veliku pozornost stručne i laičke javnosti, pa je NEK-u provedeno već nekoliko sigurnosnih inspekcija, a provedena su i opsežna seizmotektonska ispitivanja lokacije. Inspekcije i istraživanja provedena su u okviru međunarodnih misija, uz sudjelovanje stručnjaka iz susjednih zemalja (Austrija, Italija), kao i međunarodnih stručnjaka iz zemalja s razvijenim nuklearnim programima (Francuska i SAD).

U posljednjem desetljeću, nakon nesreće u Fukushimi, NEK je pripremila i gotovo u potpunosti provela sveobuhvatan program sigurnosne nadogradnje. Nadogradnjom je dodatno poboljšana otpornost NE Krško na teške nesreće, posebno na polju seizmičkih opterećenja i sigurnih zaustavljanja zbog jakih potresa. Činjenica je da je područje postojeće NE Krško među najistraženijim područjima u Sloveniji po seizmičnosti. Prilikom odlučivanja o JEK 2 na ovom području, investitor će morati uzeti u obzir sve relevantne podatke i najnovija saznanja struke te udovoljiti svim strogim zahtjevima za odgovarajuće seizmičko projektiranje objekta kako bi se osigurala primjerena seizmička sigurnost elektrane, siguran rad i sigurno zaustavljanje čak i u najjačem mogućem potresu.

[Z. Ton.]