Izvor: LINKEDIN
Autor: Tomislav Stupić, Director of Digital Solutions Architecture @ Končar Digital | Digital solutions for control centers
Jučerašnji raspad elektroenergetskih sustava (EES) Portugala i Španjolske primjer je potrebe za dinamičkom stabilnosti sustava koja se mora osigurati s određenim iznosom konstante inercije (H) odnosno sposobnošću cijelog EES-a da izdrži značajan pad proizvodnje ili tereta i priguši ga samom brzinom promjene proizvodnje svih spojenih generatora, odnosno njihovih rotirajućih masa (primarna regulacija). Veći generatori veća inercija.
Ako pogledamo ENTSO-e paneuropsku prijenosno mrežu vidimo da je zbog geografskog oblika Europe ona raširena u 4 kraka s čvrstom točkom u njezinom središtu. Njihanja frekvencije jača su na krajevima krakova samim time i poremećaji su jače izraženi na krakovima jer se oscilacije jače osjete na kraju poluge nego u čvrstoj točci. Stabilizaciju ne mogu osigurati generatori iz središta nego oni na krajevima.
Raspad na Balkanu prošle godine u 06. mjesecu ima vrlo slične uzroke i posljedice kao i ovaj raspad na Pirinejima. Veliki postotak RES-a u proizvodnom mixu, isključeni konvencionalni veliki sinkroni generatori, mreža visoko opterećenja s tokovima snaga blizu termičkih ograničenja vodova te izrazita „longitudinalna“ topološka konfiguracija mreže u pogonu prilikom vanjskog poremećaja. U takvim situacijama dovoljan je jedan neplaniranih događaj. Na Balkanu to je bio N-2 ispad dalekovoda iz CG prema Srbiji i Albanije prema Grčkoj čime se stvorila topološka konfiguracija dugačkog kraka s vezom od ruba Albanije preko Crne Gore, BiH i Hrvatske prema središtu Europe. Oscilacije na njegovom rubu prvenstveno u Albaniji i Crnoj Gori izazvale su prevelike promjene frekvencije za čije prigušenje nije bilo potrebnih uređaja što je posljedično prešlo u naponski slom.
Slična situacija bila je jučer i na Pirinejima. Poremećaj se dogodio u 12h kad proizvodnja iz sunca postiže maksimalne, skoro rekordne iznose, konvencionalne elektrane se gase da se izjednači potrošnja i proizvodnja te održi dogovorena razmjena sa susjedima. Sve manje je sinkronih generatora na mreži. Mreža je jako opterećenja. Prema informacijama REN-a zbog atmosferskog poremećaja dolazi do jakih oscilacija napona i snaga između početnih i krajnjih čvorišta dalekovoda koji uzrokuju oscilacije frekvencije prilikom kojih dolazi do automatskog odspajanja elektrana s mreže. Sve manji iznos konstante inercije H i sustav se sve više njiše i raspada.
Sljedeća na redu je Velika Britanija koja je već bila blizu sličnog scenarija ovu zimu. Možemo predvidjeti da ju sljedeća zima s velikim uvozom i ovisnošću o interkonekcijama te neplaniranim naglim ispadom ili veće proizvodnje ili razmjene (interkonektora) također može „zaljuljati“ i uzrokovati parcijalni ili totalni blackout.
Potrebni su nam stabilizatori sustava kako RES izvori preuzimaju primat u proizvodnji u vidu sinkronih kompenzatora, BESS sustavi s umjetnom inercijom te zatim izvori jalove energije za potrebnu regulaciju napona (VSR, SVC, STATCOM, kondenzatori, prigušnice)